Acts 17

Pol Mi Ne Sailas Duga Xip Losongsongot To Tesalonia

1Pol mi ne Sailas dugat pas kantubu at lunep silok Ampipolis la Apolonia, la duga vas pot to Tesalonia. Ap mo lemenemen loogu singising at lubungmixin me Judaia ga nemen e. 2Pol ga beles at loogu singising kerekngan ni gak lok amisix i. Mo go ni ga paase eburu mi limixin, la ga tong asu levelinga at Lovoang Kaala, at lavantun levenaleng kaala. 3Ni ga soxomus mo levelinga la ga lox asuusu i rinedi do i epovo Lanarong na met, la na xatu kaxat amlong bok basinge lanmet. La ne Pol ga lok, “Na ne Iesu mo nia a tong asu i rinemi, neni Lanarong.” 4Lentaba atnedi leme Judaia diga nuunu la diga mu asu ne Pol la ne Sailas; la buaang nedi bok limixin me Grik no diga lotu saparap ne Moroa, la buaang bok atnedi lavakin gomgo diga nuunu.

5Ketla lentaba at lubungmixin me Judaia diga reven peves aleng atdu la diga xup bubua ka nedi la diga lox axatu lodoxoma at limixin kusu dina esep. Diga lok li nom lemenemen axap at langsangan lekarakat la diga ut das lumusaragu at loogu at ne Jeson. Diga lok tong pen i do dina vuse ka ne Pol mi ne Sailas la dina lok ka du kusu duna ru at lavapaase. 6Ketla di goxo vuse ka du, kuren la diga sat kaka ne Jeson la lentaba luvuttadi nuunu uto at limixin amgomgo ap mo lemenemen; la digap kup keretna, “Na luvuttadi di lok lekarakat silok at lengkot axap! La na dira beles pam at lemenemen atdik. 7La ne Jeson ira lam ka di uto at loogu ren. Nedi dira los polo vam leventaangas at laradi gomgo ne Kaisar; di lok do lara loorong silok petpes mo, laasen teren ne Iesu.” 8Neni na levelinga diga lox axatu lodoxoma at limixin mi luvuttadi amgomgo ap mo lemenemen ti langsangan leedak. 9Luvuttadi amgomgo ap mo lemenemen diga tong i ri ne Jeson la nedi luvuttadi nuunu xusu dina lok li tempilas ti un asu di, la melemu diga lox aonon nedi.

Buaang Nedi Limixin Boro Beria Diga Nuunu At Ne Iesu

10Ap mo mene laxanimin luvuttadi nuunu diga riki ne Pol mi ne Sailas uto Beria. Duga rupot, la at laaleng kaala dugat pas uto at loogu singising at lubungmixin me Judaia. 11Limixin me go diga lox avukat aleng mila diga siam ka levelinga atdu; di goxo ronga xepe levelinga at ne Moroa kerekngan limixin to Tesalonia. Diga ronga mo levelinga mi langsangan lomomo, la at levenaleng axap diga utus avukat levelinga at Lovoang Kaala, kusu dina ven i do levelinga at ne Pol ga ruturun. 12Buaang atnedi diga nuunu, la buaang nedi lavakin silok boro Grik la buaang atnedi lavatlok boro Grik diga nuunu bok.

13Ketla lentaba limixin me Judaia boro Tesalonia diga ronga i do ne Pol mo ga vavang mi levelinga at ne Moroa ro Beria; diga vas kaxat ugo la diga lox axatu lodoxoma at limixin. 14La soso mun luvuttadi nuunu diga sak tiki ne Pol uto loxon, kusu na mu lavattaaxup; ketla Sailas mi ne Timoti duga nemen go Beria. 15La nedi diga emu mi ne Pol, digat pas eburu min uto Atens. Melemu digamlong uto Beria mi levelinga loklox axasep boro at ne Pol do ne Sailas mi ne Timoti duba vosiga soso mene i.

Pol Ga Vavang Ti Limixin To Atens

16Pol ga nemen tangais ne Sailas mi ne Timoti ro Atens, ni ga bulu aleng mila ni ga ven i do mo lemenemen ga umsu mi laxampoovo moroa. 17Kuren la ni ga paase ro at loogu singising eburu mi leme Judaia la limixin kopmen di me Judaia bok no diga lotu saparap ne Moroa. La at levenaleng axap ni ga vavang bok ti limixin mo digat pot amisik to at loxot potpot buru. 18Lentaba luvuttadi loklox ase diga tong nedi do Epikurian
Lara libinam tadi diga nuunu do lampeneves at labantuxu neni i silok aleng ti levelinga ruturun.
la Stoik
Lara libinam tadi di goxo nuunu at ne Moroa, ketla diga nuunu axa at lololos atdi. Di goxok lox asuusu bok lomomo kopla lainbulu keneng at lorooro atdi.
diga etep mi levelinga eburu mi ne Pol. Lentaba diga sue, “Lavanga salai na laradi baulang i lok do na tong asu i?” Lentaba vetpes diga lok, “Ni i paase mumu levenmoroa at lengkot petpes.” Diga tong i na mila Pol ga vavang mumu ne Iesu la laxakatu kaxat amlong teren.
19Kuren la diga lam ka ne Pol, la diga vaxaxis i ro melamgo at lixitkis buru at la Ariapagas
Lara loxongkaana ro Atens la neni lenep digat pot buru e ri levengkitkis buru atnedi luvuttadi amgomgo mego.
la diga lok, “Nema ma vara i do mana ronga na loklox ase maxat, nenu u paase mumu i.
20Lentaba levelinga ram i reng petpes at lodoxoma atnema, la ma vara i do manaklen i do ua lavasuun teren.” 21(Limixin me go Atens la limixin petpes bok mo diga nemen go, diga vavara amisix i do dina tere la dinang tonga tevelinga mumu lempanga maxat).

22Pol ga xatu kaxat upana ro melamgo atdi ro at la Ariapagas la ga lok, “Limixin mede Atens! A ven i do at lorooro axap atnimi mi lotu saparap buaang levenmoroa, 23mila nia at pas tangtagap at levengkot at lemenemen silok atnemi la a ven lengkot nemi mi lotu ren. A long lenger i do loxonin laplavang mo, miga malagan i do ‘Ti lomoroa kopmen dinakleklen i.’ Nemi mi lotu saparav i, ketla nemi xopmen minakleklen i la nenia na ana tong asu i rinimi.

24Moroa ga rudum li lavatbung menemen axap la lempanga axap maxeneng teren; ni Lamgomgo at laxalibet la laxangka, la ni xopmen na nemen at laraugu lotu limixin di lox i. 25La ni xopmen nak pakes ti tavanga do tara na raba i min, mila neni xa im taba lorooro la lamamas la lempanga axap ti limixin. 26Moroa ga rudum li legesa radi la limixin axap ni livipisik li ren la ni ga lok li nedi xusu dina nemen at lengkot axap at na lavatbung menemen. La neni xa ga sok katling levenaleng ti limixin la levenmenemen atdi. 27Moroa ga lox i na kusu diba ven tin, la dina vosiga i mo do di vara i. Neni xopmen na nemen paxalom basinge dik. 28I lok ngan lentaba diga tong i xeretna;

‘Moroa im taba dik mi lorooro la lolos.’
I ngan bok lentaba luvuttadi vapaase atnimi diga tong i do;

‘Nedik laxamdak teren.’
29Nedik laxamdak at ne Moroa, kuren la nemen dik ta doxoma i do lampoovo ren i lok ngan lampoovo at logol kopla li siliva xopla levenuat limixin di lox i mi lakleklen la lololos atdi. 30Gano ne Moroa goxo doma solo laxakapmek at limixin ap mo levenaleng limixin kopmen di goxokleklen i; ketla lingina i tong lolos i ri limixin at lengkot axap do dina leeng basinge laxakapmek atdi. 31Mila neni ira lok katling pam lara laaleng neni naba lok li limixin axap at lavapaase, la lavapaase ren nabak mokso aleng; la ni ga soxolik ka vam lara laradi xusu na ronga linga at laaleng ete. Ni ga lox asuvos pam mo laradi ri limixin axap mi loklok katling keretna, ni ga lox aroo amlong i basinge lanmet.”

32Diga ronga ne Pol ga vaase mumu laxakatu kaxat amlong at lanmet la lentaba atnedi diga lok kalise i; ketla lentaba diga lok, “Ma vara i do mana ronga box u, una vaase amu box i.” 33Kuren la ne Pol ga on basinge loxot papaase. 34La lentaba luvuttadi mene diga mumu i la diga nuunu; kantubu atnedi ne Dionisias lara atnedi boro at la Ariapagas, la lara latkin, laasen teren ne Damaris, la lentaba vetpes bok.

Copyright information for MMX